Zašto sam za mir 3 - SHURA Publications

Idi na sadržaj

Glavni izbornik:

Zašto sam za mir 3

Publikacije
ZAŠTO SAM ZA MIR

MIROVNE SVESKE(3)

Autorice: Sibila Petlevski: Prostori autorske odvažnosti, Vesna Teršelić‡: Mir i točke otpora, Daša Drndić‡: Riječi su se vratile – šire slobodu, Jelka Glumičić‡: Iskre u tami rata, Slavenka Drakulić‡: Suodgovornost za rat, Lovorka Marinović‡: Žene to mogu, Aida Bagić‡: Učenje u ratu, Cvijeta Novaković‡: Na putu mira, Jasenka Kodrnja: Razlog za govor, Biljana Kovačević‡ Vuđo: Glas pravde, Sadika Zvirkić‡: Neumorno pomaganje, Marina Padovese: Odbacimo rat, Vesna Krmpotić‡: Na golom drvu odricanja


O KNJIZI

Zaš…to sam za mir (3)

Odvažnost, otpor, hrabrost, upornost, suodgovornost, učenje, solidarnost – ove i druge slične riječi jakog energetskog naboja, u našim se kulturama najčešć‡e ne vezuje za pojam žene ( a pogotovo ne ženstvenosti).
Krhkost pak, blagost, osjeć‡ajnost, empatija, darežljivost, brižnost i slične riječi pripisuju se ženama, s pravom, reći ć‡e svatko.

Pa ipak, žene o kojima govori ovaj treć‡i broj Mirovnih svezaka (kao i prethodna dva broja nazvana „Zašto sam za mir“) spojile su u svojim osobnostima, na originalne i na mnogo načina nijansirane sve ove, i mnoge druge osobine – način na koji pišu, način na koji misle, djeluju i čine, spoj je tih kontrastnih osobina, koje ć‡emo u prirodi nać‡i kod breze, trava i svih bić‡a što opstaju u nemoguć‡im uvjetima.

Pada mi na pamet rečenica koju sam negdje pročitala, jedna od onih koje uvode u delikatnu diskusiju i potezanje za citatima-argumentima…:“Žene su etične, muškarci su moralni“...Upravo se možda u toj riječi krije tajna toga kontrastnog spoja, koji se tako upečatljivo manifestira u njihovom javnom djelovanju – u etičnosti: nepristajanju na laž, na podvale, na lažna moraliziranja, nasilništvo nad svetoš‡u života…Ili, kako će to u svojim odgovorima još boje reć‡i književnica Sibila Petlevski: „Mislim da je najveć‡i tabu današnjeg vremena demokracija i njeno naličje. Tako je i moj roman posveć‡en zajednici ljudi koji su spremni na osobni rizik kako bi se oduprli inženjeringu duša i izrekli svoje “ne” lažnim slobodama i lažnim užicima konzumerizma.“
Ili riječima aktivistice za mir i ljudska prava Jelke Glumičić‡: „Boriti se tada za ljudsko dostojanstvo i pravo na različitost bilo je uistinu teško i opasno (od neugodnosti i šikaniranja na radnom mjestu, prijeteć‡ih pisama i telefonskih poziva, poziva na policiju i sl.), no meni je to bio pokazatelj da, zajedno sa svojim suradnicima, radimo prave stvari i ni u jednom času nismo namjeravali odustati.“

Ipak bih od svih ovih osobina koje krase jedno slobodarsko, inteligentno i odgovorno djelovanje, izdvojila ovom prilikom - solidarnost ! Sve učesnice u ovom zborniku srdačno su prihvatile poziv za suradnju na temi koju zagovaraju Mirovne sveske, što je pak značilo i odvojiti vrijeme za rad na tekstu i vrijeme za prepisku i razmjenu informacija i podataka, za komentare, pa i međ‘usobnu podršku. Ta lakoć‡a s kojom su prihvatile obavezu i izvršile svoje obeć‡anje dala je namjeri daljeg publiciranja ovih sveski, novu snagu i odvažnost, toliko potrebne u ovom poslu.

Kompozicija ovog zbornika daje naizmjenično riječ književnicama (Daša Drndić‡, Sibila Petlevski, Slavenka Drakulić‡) i mirovnim aktivisticama (Vesna Teršelić‡, Jelka Glumičić‡, Lovorka Marinović‡), te Aidi Bagić‡ i Cvijeti Novaković‡ koje i pišu a aktivne su i na civilnoj sceni.
Izuzetno je zadovoljstvo ponuditi ove tekstove, poput najljepših darova – kruha i soli, ljudima ubrzanih života koji se troše, koje troše, koji postaju neuhvatljivi i nezaustavljivi: da zastanemo, uzmemo daha, pogledamo oko sebe i pročitamo, shvatimo, prihvatimo činjenicu da međ‘u nama postoje odvažne, hrabre, nježne, pametne, dobre, inteligentne, nesalomljive osobe, koje se ne mire sa lošim situacijama, nego traže izlaze iz njih – za sve.
Svima njima u podršku pristižu i stihovi Vesne Krmpotić‡ – koji slave napor odricanja, te mir kao njegov rezultat.

No, prilikom rada na ovom broju, dogodile su se za redom tri tužne vijesti – nizale su se jedna za drugom, prostrujale oporo kroz naše komunikacije, pojašavajuć‡i sveukupni učinak poruke – o sagorijevanju, o preoptereć‡enosti, o težini zadatka…Umrle su ovog proljeć‡a Sadika Zvirkić‡ (Karlovac), Jasenka Kodrnja (Zagreb) i Biljana Kovačević‡-Vučo (Beograd).
Zbornik donosi tekstove o njima ( kao i Jasenkine tekstove).
Bio je to povod da se sjetimo i drugih nama bliskih prijateljica-mirovnjakinja s kojima smo radile, družile se, zagovarale svijet bez rata i mržnje – u znak sjeć‡anja na Marinu Padovese (Mestre-Venecija) preveden je jedan njen tekst.
I tu je možda trenutak da se upitamo – zašto niti jedna od njih, zašto niti jedna od mirovnjakinja (i mirovnih aktivista takođ‘er) koje i dalje djeluju, nije nikada, baš nikada nagrađ‘ena u svojoj sredini – u svome gradu, kolektivu, državi. One koje su dobile nagrade za svoj angažman, dobile su ih uvijek van granica vlastite domovine. Naprotiv, ne samo da nisu nagrađ‘ivane, one su često bile napadane, ismijavane, ogovarane, progonjene…dakle, tu se radi o potrebi obešteć‡enja, o moralnoj, materijalnoj i svakoj drugoj satisfakciji, priznanju da su proganjane/i kao mirovnjaci i braniteljice ljudskih prava. Nadati se da ć‡e razvoj demokracije i povrat humanih vrijednosti dovesti jednog dana do takvog stava i kod nas… Jer, kako je rečeno na oproštaju od Biljane, u isto vrijeme umrla je i Dorothy Height, osnivačica američkog civilnog pokreta za odbranu ljudskih prava. Povodom njene smrti oglasio se i predsednik Barak Obama i nazvao je majkom civilnog pokreta i herojem milijuna Amerikanaca. Dorothy Height su odlikovali predsjednici njene zemlje, od Kenedija do Clintona, a univerziteti kao što su Princton i Harward smatrali su da je za njihove studente dobro imati jednu takvu ženu za počasnog doktora i povremenog predavača.
Stoga smo smatrali korisnim podsjetiti na jednu akciju od prije pet godina, projekt nominacije 1000 žena za Nobelovu nagradu za mir koji je pokrenula švicarska parlamentarka Ruth-Gaby Vermot Mangold, vodeć‡i se idejom obilježavanja 100 godina od prve dodjele Nobelove nagrade za mir ženi -Berti fon Sutner. Taj su prijedlog 2005. godine prihvatile žene aktivistice za mir u cijelom svijetu, tako da je prerastao u svjetsku inicijativu. Proces predlaganja i nominiranja trajao je dvije godine, obuhvatio je žene sa svih kontinenata i iz svih društvenih slojeva.
Ovom sveskom zaokružujemo ciklus od tri zbornika nazvana „Zašto sam za mir“, u kojima je o toj prevažnoj i za buduć‡nost svijeta presudnoj temi progovorilo živom riječi 25 autorica, a objavljeni su i tekstovi ili prilozi o njih 5 koje više nisu međ‘u nama.
Pa ipak, što smo više otkrivali tu temu, to se više pokazivala njena neiscrpnost – jedan novi kontinent se pojavljivao na vidiku, sa mnogo više potencijalnih sudionica i sudionika.
Ostaje nada da ć‡e projekt Mirovnih sveski naić‡i na dalju podršku, kako bi one (i oni) koje grade taj novi kontinent dobile prostor za snažnije i trajnije, stvarno i simboličko djelovanje. Ili, kako ć‡e to reć‡i u svom tekstu Cvijeta Novaković‡: „...Mnogo malih djela i mnogo malih moć‡i zajedno, mogu postati jedna velika, koja zaista može donijeti promjene i mir“.

Podaci o knjizi:
Naklada: 700 primjeraka
Broj strana: 134
Korice: kolor, meki povez, lakirano
Izdavač: SHURA Opatija, 2010
 
Natrag na sadržaj | Natrag na glavni izbornik