Pričaj Lilit - SHURA Publications

Idi na sadržaj

Glavni izbornik:

Pričaj Lilit

Edicije > Poentes
PRIČAJ LILIT 
Nermina Omerbegović

Nova zbirka poezije autorice Nermine Omerbegović naslovljena je Pričaj Lilit. Već i sam naslov kao svojevrsni (auto) referencijalni okvir zbirke nudi nekoliko interpretativnih ključeva. Prvi je aktualizacija motiva Lilit iz kabalističke predaje i biblijsko predanje njezine veze s Adamom... //... Mit o Lilit aktualiziran je u prvim pjesmama zbirke i doveden u vezu s biblijskom topikom i mitologematikom (Oprosti Lilit, Eva / Hava, Adam / Adem, Zmija, Jabuka). U poigravanju navedenim motivima autoricasubjekt preuzima glas svakog od navedenih entiteta čime svoj diskurz čini bitno intimističkim i ispovjednim. Opuštena protočnost stihova gotovo ležerne, razgovorne intonacije osnove su na kojima će se izgraditi cijelo poetsko tkivo knjige. Među feminističkim toposima izražena je fragmentarizacija koja se najviše ističe u formalnom i sadržajnom izgledu poetske sintakse.

Dihotomija privatno-javno vezana je i za biografski kontekst Nerminina pjesništva i često neprikriveni autorski glas koji izranja iz tektonskih slojeva tekstualnog subjektova identiteta. On se primarno artikulira navedenim biblijskim mitom, potom tanano izbija duž sintagmatsko-paradigmatske osi Teksta i Svijeta zbirke i konkretizira se u završnim pjesmama (Biti seksi u Bosni, Kafanska gerila, Pjesnikinja iz BiH, Moje naslijeđe). Nedvojbeno otkrivanje autorskog glasa postavlja znak približne jednakosti Teksta i Svijeta...

Završni, erotski motivi koji su eksplicitno ili implicitno prisutni u brojnim pjesmama, dodaju još jedan bod njima uz nužnu i već spominjanu napomenu o genetskoj vezi s pjesništvom sunarodnjakinje Bisere Alikadić i postojanju autentičnog ženskog erotskog glasa u mizoginoj i romantički orijentaliziranoj bosanskohercegovačkoj književnosti. Svi navedeni bodovi dani paparazzima otkrivaju još jednu dimenziju ove knjige, a to je smjelo i lucidno povezivanje poezije i trača. Mit kojim počinje knjiga davno je proglašen tračem (femé: glasina) kako bi se otvorio prostor razvoju filozofije i tragedije u staroj Grčkoj.
(Iz recenzije: Tin Lemac)

 
Natrag na sadržaj | Natrag na glavni izbornik