Na zabavi revolucije - SHURA Publications

Idi na sadržaj

Glavni izbornik:

Na zabavi revolucije

Publikacije
NA ZABAVI REVOLUCIJE

(Prijevod s talijanskog)
Autorica: Claudia Salaris

O KNJIZI:

NA ZABAVI REVOLUCIJE

Od 2009-212 u Europi se obilježava raznim manifestacijama, izložbama, predavanjima, susretima… 100 godina nastanka futurizma. Nastao u Njemačkoj gdje je 1912. objavljen „Manifest futurizma“, futurizam je u Italiji takođ‘er imao jaka uporišta. Jedan od osnivača futurizma koji je 1912. sudjelovao u berlinskim kulturnim prevratima bio je Filippo Tommaso Marinetti. Prošle godine je njemu kao osnivaču ovog društveno-kulturnog pokreta i samom i futurizmu bila posveć‡ena velika manifestacija u Milanu.
Kako je sam pokret imao osim kulturnih, duboke socijalne i političke implikacije, to nije bio pošteđ‘en 'miješanja' sa naraslim strujama nacionalizma i ekstremizma s početka stoljeć‡a, što je, vjerujemo, glavnim razlogom da je nastanak i djelovanje jednog ogranka toga pokreta, nastalog u Rijeci, sve do sada ostalo poznato samo užem stručnom krugu, a nikako široj javnosti. Knjiga Claudie Salaris, koja je istraživačka i referira se prije svega na činjenice, osvjetljava ovaj period, dajuć‡i mu isključivo povijesne i kulturne konotacije, bez ideoloških interpretacija i insinuacija. U vrijeme povezivanja i revalorizacije kulturološkog naslijeđ‘a Europe, pa i kod nas, vrijeme je za nova iščitavanja i tumačenja nekih ranijih pojava, međ‘u koje svakako spada i futurizam.
Treba prije svega podvuć‡i činjenicu da Kvarner, kroz ono što se događ‘alo s D'Anunzievom okupacijom grada Rijeke, istovremeno biva preplavljen i novim umjetničkim i kulturnim utjecajima iz Europe. Futuristi osvajaju trgove, plaže, crkve, sve javne prostore, priređ‘ujuć‡i stalne predstave, recitale, zabave, uvlačeć‡i u svoj duhovni vrtlog cijeli grad. Tu se na jednoj socijalno-povijesnoj pozornici mogu vidjeti i osnovne karakteristike i utjecaji ovog pokreta. Oni su veoma široki – od političkog, gdje futurizam uvodi i zagovara politiku spektakla (ili spektakl politike) što se sa utjecajem medija danas uvelike i događ‘a; u oblasti politike oni takođ‘er pokazuju svu njenu 'iskonstruiranost', i opasnost. U socijalnom pogledu oni međ‘u prvima ukazuju na kategoriju ' masovno društvo' te kakva kultura, kakva umjetnost tome društvu je potrebna. Na neki način, futuristi su preteče mnogih kasnijih kulturnih pokreta i socijalnih fenomena, kao i umjetničkih izričaja – kao što je npr. performance.

Pokret dakle pokazuje tanke granice, skliska omeđ‘enja “ izmeđ‘u normalnog i nenormalnog, izmeđ‘u realnosti svakodnevnog života i fikcije, te nestalnost, pa time i upitnost političkih i socijalnih tvorevina čiji smo akteri ili podanici. Uz to, naglašava neiscrpnost umjetničke kreativnosti, njenu 'neukorijenjenost' u bilo kojem sustavu ili poretku, odnosno njenu slobodu da transcendira datost i snažno projicira i 'predvidi' društvena kretanja, temeljem duboke empatije za „duh vremena“.
Prevođ‘enje i tiskanje ove knjige u Hrvatskoj, revaloriziralo bi našu kulturnu baštinu, još više, onaj njen dio koji je izrazito pro-europski. Međ‘u umjetnicima-futuristima koji su tih godina djelovali u Rijeci bilo je doista pripadnika raznih europskih nacija – Belgijanaca, Talijana, Poljaka, Švicaraca… a kuriozitet je zabilježiti da je tada u posjet futuristima u Rijeci dolazio i japanski pisac Scimoi.
To je bilo jedno otvoreno doba: kada su se pokazale granice demokracije, privatnog posjedovanja, srednjovjekovnog mentalnog i tradicionalnog naslijeđ‘a Europe; nadalje, to je poratno doba i rađ‘anje nepravičnog Društva naroda koje je zadržavalo u napetostima sve nacionalizme; nezadovoljne nacije i dalje su zadržale borbeni stav, te su na cijeni osobine borca- jurišnika…Geopolitička slika daje Rijeci posebno mjesto. Rijeka je dugo bila slobodni grad – poveljom kraljice Terezije (prije 100 godina), te je stoga bila pogodna za autonoman povijesno-socijalni eksperiment.

Sa novim čitanjem umjetničkih poruka s početka stoljeć‡a, koje su slobodarske i neobuzdane prije svega, izlazi se iz začaranog kruga ideologija (prije svega kapitalizma i komunizma, te njihovih varijanti), koje su nakon toga prekrile nebo Europe i potisnule u zaborav velika bogatstva i baštinu koju je potrebno – upravo to, baštiniti.

Nadamo se da ć‡e ova knjiga potaknuti zanimanje za izučavanje povijesnih događ‘aja kod nas, otkrivajuć‡i u tom bogatom naslijeđ‘u veze i ideje, posebno one u umjetnosti, korisne za boljitak danas.

Podaci o knjizi:
Naklada: 500 primjeraka
Broj strana: 216
Korice: kolor, meki povez, lakirano
Izdavač: SHURA Opatija, 2010/11
 
Natrag na sadržaj | Natrag na glavni izbornik