Aktualnosti - SHURA Publications

Idi na sadržaj

Glavni izbornik:

Aktualnosti

 
INTERLIBER!
Najnovija knjiga Gordane Bosanac IME UTOPIJE (filozofsko-politički esej o jugoslavenskom samoupravljanju kao izdanom projektu i pokušaju emancipacije), u izdanju ShuraPublikacije dostupna je na Interliberu.
Paviljon 6, štand 7b, distributer "Nova stvarnost".
Prilika da osigurate svoj primjerak ove rijetke i izazovne knjige!
Među izlagačima na 60-tom sajmu knjiga u Beogradu, 25-31. 10. 2015.
PRIČAJ LILIT 
Nermina Omerbegović

Promocija nove pjesničke zbirke Nermine Omerbegović „Pričaj Lilit“ održat će se
u Sarajevu:

KLUB AG (Patriotske lige 30)
25. maja (ponedjeljak) u 20 H

PREZENTACIJA KNJIGE IZBRISANI
Sa prezentacije "Izbrisanih" u Zagrebu - dvorana: Milan Rakovac, Ana Kvesić, Predrag Matvejević i drugi; za stolom: Gordana Bosanac, Uršula Lipovac Čebron i Darija Žilić
PROMOCIJA „KARAVANE MIRA“
U SARAJEVU

SHURA publikacije, Opatija
MIROVNE SVESKE

POZIVAMO VAS
NA PREZENTACIJU KNJIGE

KARAVANA MIRA (BOSNA U SRCU)

O KNJIZI ĆE GOVORITI KNJIŽEVNIK ŽELJKO IVANKOVIĆ
COLLEGIUM ARTISTICUM, 16.06. U 18h
Skenderija, terezije bb
Autor Mišel Lemetre (Michel Lemaitre), Marsej-Francuska, počasni građanin Sarajeva iz godine 1993., posvetio je ovaj „mirovni dnevnik“ prijatelju i humanisti Jovanu Divjaku.

Galerija Collegium Artisticum

Knjiga "Karavana mira" posvećena Jovanu Divjaku

Prezentacija knjige "Karavana mira (Bosna u srcu)" autora Mišela Lementrea u izdanju SHURA publikacije, Opatija održana je večeras u Galeriji Collegium Artisticum.

Autor Mišel Lemetre (Michel Lemaitre), Marsej-Francuska, počasni građanin Sarajeva iz godine 1993., posvetio je ovaj "mirovni dnevnik“ prijatelju i humanisti Jovanu Divjaku.

Tako je na prvim stranama ove knjige autor zapisao “Ovo sjećanje posvećujem Jovi Divjaku, generalu Armije BiH, u povodu njegovog hapšenja i progona od srpskih i austrijskih vlasti 2011.“

Uime izdavačke kuće Shura o projektu Mirovne sveske kao i o ovoj jednoj od do sad pet štampanih govorila je Šura Dumanović.

Promotor knjige književnik Željko Ivanković istakao je da je riječ o dnevničkom zapisu koji je zapis nekoga iz vana.

Govoreći o razlozima da knjigu posveti generalu Divjaku, koji se nalazi u Beču, Ivanković je rekao da je autor u "potrazi za svjetlom, dobrotom, humanizmom upoznao jedan netipičan slučaj, Jovana Divjaka koji nominalno jeste Srbin, i koji nominalno jeste oficir JNA. Ali koji je odbio da stane na stranu zla samo zato što se odlučio za dobro, za humanost. I odlučio stati na stranu dobra".

On je istakao da je jedan humanista prepoznao drugog, te da je i večerašnja promocija na neki način posvećena Jovanu Divjaku.



Mirovni dnevnik Mišela Lemetra posvećen Jovanu Divjaku
17.06.2011
U Sarajevu je u četvrtak promovisana knjiga „Karavana mira - Bosna u srcu“ francuskog autora Mišela Lemetra (Michel Lemaitre). Riječ je o svojevrsnom „mirovnom dnevniku“ koji je autor posvetio "prijatelju i humanisti" Jovanu Divjaku, heroju odbrane Sarajeva.

Radeći početkom 90-tih kao humanitarac u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu i Albaniji, Lemetre je svjedočio previranjima u državama Zapadnog Balkana ali i pomagao izbjeglicama izlagavši pritom život opasnosti.

Svoja promatranja o nemilim događajima, a posebno o onima u BiH, autor je ovjekovječio u dnevnik.

„Knjiga je posvećena Jovanu Divjaku na način da sam u njegovom radu vidio isti motiv za svoju knjigu - da mladima ostaje u naslijeđe jedna priča o mirotvorstvu, da većina ljudi nije bila za rat, da su se ljudi, i u najtežim uslovima, zajednički borili protiv nasilja. U knjizi na nekoliko mjesta direktno govorim o Divjaku, ali, u cjelini, ponudio sam jednu sliku koja opisuje njegovo djelovanje“, kaže Lemetre koji je 1993. godine dobio priznanje počasni građanin Sarajeva.

Divjak je u priči jedan od aktera, nimalo važniji i nimalo manje važan od svih ostalih, navodi promotor knjige Željko Ivanković, inače bh. književnik i prevodilac.

„Upravo posvetom autor govori ko mu je tu najdraži lik. Knjigu posvećuje čovjeku koji se u ratu ponaša mimo uobičajenih praksi. Osoba koja ima srpsko ime i prezime, ostaje u multietničkom gradu braniti ga, na način da se opredjeljuje za dobro a ne za ideje, za dobro a ne za narode, za dobro a ne za vjere. Jovo Divjak je nositelj takve ideje kakvu nosi i autor ove knjige.“

Svjedočanstvo vremena

„Karavana mira - Bosna u srcu“ kombinacija je zapisa sa putovanja između 1993. i 1997. godine širom Bosne i Hercegovine, detaljno opisujući prostore u kojima je Lemetre putovano i sa kakvim problemama se susretao.

Preko 20 ličnosti spominje se u djelu.

„Opisani su susreti sa mnogim vojskama, političkim ličnostima, kontrolna mjesta različitih vojno-političkih organizacija. Knjiga pokazuje kako ljudi vide samo sebe i svoj interes. Ovo djelo postaje dokumentarna građa važna svima: budućim istraživačima, kao i mladima jer tu autor govori o potrebi žrtvovanja, ljubavi, praštanja, kao i o potrebi razumijevanja cjeline problema jer, kako Lemetre u knjizi kaže, sve nam se ovo dešava jer smo izgubili humanitet.“

Ivanković ističe i da je knjiga specifična zato što ju je napisao jedan Francuz:
„Tokom rata u Bosni i Hercegovini, francuski intelektualci bili su silno naklonjeni ovoj zemlji za razliku od Francuske, države, i njene tadašnje vlade koja se sramotno ovdje ponašala. Sjetimo se početka rata kada je Fransoa Miteran (François Mitterrand) ovdje došao i od rata protiv BiH napravio nešto što se može nazvati izbjeglička kriza. Tako da su francuski intelektualci na pravi način reagirali. U konačnici je Francuska pokušala ispraviti svoje propuste pa je tako, nakon rata, ordenom nagradila Jovana Divjaka.“

Knjigu je izdala izdavačka kuća „Shura publikacije“ iz Opatije u okviru zbornika „Mirovne sveske“.

„Uspjeli smo strukturirati iskustvo Mišela Lemetrea u knjigu koja može ostati svjedočanstvo jednog vremena i to očima osobe koja nije bila involvirana u sukob. Jedan dio knjiga bit će doniran udruženju Obrazovanje gradi BiH u cilju prikupljanja novčanih sredstava“, ističe Šuhreta Šura Dumanić, urednica Mirovnih sveski.

Na promociji knjige najviše je bilo Jovine djece, stipendista udruženja Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu koje je čika Jovo, kako ga djeca zovu, i osnovao.

 link na izvorni članak:
16. juna u Galeriji Collegium Artisticum - Promocija knjige posvećena generalu Jovanu Divjaku

Predstavljanje knjige "Karavana mira (Bosna u srcu)" autora Mišela Lementrea u izdanju Shura publikacije, Opatija bit će održano 16. juna u Galeriji Collegium Artisticum.

Autor Mišel Lemetre (Michel Lemaitre), Marsej-Francuska, počasni građanin Sarajeva iz godine 1993., posvetio je ovaj "mirovni dnevnik“ prijatelju i humanisti Jovanu Divjaku.

Michel Lemaitre je knjigu Bosna u srcu/Karavana mira objavio u Marseilleu 2009. Riječ je o svjedočanstvu jednog od niza humanista koji su pohodili Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Kosovo u vrijeme kad je ljudima tih zemalja pomoć bila najpotrebnija.

Pohodeći naše krajeve autor je pisao i dnevnik.

Ovo je knjiga koja u fragmentima svjedoči o onome sto je doživljavao na mukotrpnim putovanjima ratnom Bosnom i Hercegovinom.

U predgovoru knjige navodi se kako se autor našao često u zonama sukoba, ili u tek zapaljenim selima, susretao upravo prognane ljude, ljude koji su netom izgubili članove svojih familija, u strašnim i nerazumljivim masakrima, razgovarao s njima, tješio ih, plakao s njima.

U isto vrijeme puno je čitao, izučavao uzroke takvog stanja ljudskog roda, tražio tekstove nade. Njegova su viđenja vrijedna pažnje, njegova djela vrijedna pohvale, a pogled u budućnost, vrijedan da se sasluša.

Danas, nakon iskustava stečenih u našim ratovima, Lemetre radi sa djecom žrtvama nasilja i rata, ulažući u njihovo znanje i odrastanje sve što je i sam naučio, a to je, kako kaže, samo jedna riječ - ljubav. Ona održava život i vodi u mir", navodi se u predgovoru ove publikacije.

Promovisana knjiga 'Karavana mira' posvećena generalu Divjaku

Prezentacija knjige "Karavana mira (Bosna u srcu)" autora Mišela Lementrea u izdanju SHURA publikacije, Opatija održana je večeras u Galeriji Collegium Artisticum...

...Autor Mišel Lemetre (Michel Lemaitre), Marsej-Francuska, počasni građanin Sarajeva iz godine 1993., posvetio je ovaj „mirovni dnevnik“ prijatelju i humanisti Jovanu Divjaku.

Tako je na prvim stranama ove knjige autor zapisao “Ovo sjećanje posvećujem Jovi Divjaku, generalu Armije BiH, u povodu njegovog hapšenja i progona od srpskih i austrijskih vlasti 2011.“

Uime izdavačke kuće Shura o projektu Mirovne sveske kao i o ovoj jednoj od do sad pet štampanih govorila je Šura Dumanović.

Promotor knjige književnik Željko Ivanković istakao je da je riječ o dnevničkom zapisu koji je zapis nekoga iz vana.

Govoreći o razlozima da knjigu posveti generalu Divjaku, koji se nalazi u Beču, Ivanković je rekao da je autor u "potrazi za svjetlom, dobrotom, humanizmom upoznao jedan netipičan slučaj - Jovana Divjaka koji nominalno jeste Srbin - i koji nominalno jeste oficir JNA. Ali koji je odbio da stane na stranu zla samo zato što se odlučio za dobro, za humanost. I odlučio stati na stranu dobra".

On je istakao da je jedan humanista prepoznao drugog, te da je i večerašnja promocija na neki način posvećena Jovanu Divjaku.

link na izvorni članak:


Humanista i francuski intelektualac Michel Lemaitre: Mladi su najveće žrtve rata

Počasni građanin Sarajeva od 1993. godine
Svjedočanstvo, dnevnik jednog od niza humanista koji su pohodili Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Kosovo u vrijeme kada je ljudima tih zemalja pomoć bila najpotrebnija, knjiga "Karavana mira (Bosna u srcu)" francuskog autora Mišela Lmetra (Michel Lemaitre) u izdanju "Shura publikacije" iz Opatije doživjela je nedavno sarajevsku promociju.

Naime, djelo je objavljeno 2009. godine u Marseju, a autor Lmetr počasni je građanin Sarajeva od 1993. godine. Knjiga u fragmentima svjedoči o onome što je autor doživljavao na mukotrpnim putovanjima ratnom Bosnom i Hercegovinom.

Velika nepravda
Kako je u razgovoru za naš list kazao Lmetr, ovaj "mirovni dnevnik" posvetio je prijatelju i humanisti Jovanu Divjaku, koji sada, nažalost, trpi veliku nepravdu.

- Na prvim stranicama ove knjige zapisao sam da ovo sjećanje posvećujem Jovi Divjaku, generalu Armije RBiH, u povodu njegovog hapšenja i progona od srpskih i austrijskih vlasti 2011. godine. Mi nismo imali nikakvu zajedničku akciju u toku ovog rata, on je tada radio neke sasvim druge stvari, ali smo dijelili iste vrijednosti. Divjak je veoma poznat u Francuskoj, gdje ima dosta fanova, ljudi koji ga poštuju, a ja sam jedan od njih. Dakle, mi poštujemo njegov ljudski, politički i rodoljubni stav. S ljubavlju sam ovu knjigu posvetio njemu i BiH, a ta ljubav prema njoj je ono što nas, zapravo, povezuje - kaže Lmetr.

Svjedočenje građanina
Ističe da, ustvari, nema nikakvog prava da govori o drami koja se desila na našim područjima, niti ima neki položaj koji bi mu to omogućavao iako je u ratu proveo dosta vremena ovdje i upoznao najveće ljudske strahove, ali i gestove.

- Početkom 2007. godine Šuhra Dumanović insistirala je na tome da napišem tekst koji bi opisao moje posjete zemljama koje su devedesetih bile u ratu. Pozvala me je da svjedočim kao građanin, kao raja, da bi se poslala poruka da i mali čovjek može učiniti nešto. Ovaj tekst mi je dozvolio, tačnije omogućio, da progovorim o dragim osobama koje sam tada sreo i koje volim. Kroz ovaj spomenar progovorio sam o mladima kao žrtvama rata. Knjiga je sjećanje na taj dio historije - pojašnjava Lmetr.

Vlastiti zaključci
U knjizi autor, također, svjedoči o hiljadama osoba iz Francuske i inozemstva koje su bile jako revoltirane i šokirane onim što se događalo u BiH tokom rata, a koje su željele pomoći i stati ukraj pokolju. Mnoge od njih bile su ranjene, a neke su čak i izgubile živote.

- Kada sam pisao ovaj mali tekst, imao sam priliku donijeti zaključke. Analizirao sam svoje osjećaje. Imao sam priliku razmišljati o tome šta je to rat, čemu ta silna patnja, odakle dolazi to zlo, šta se događa s ljudima. Razmišljao sam o međuljudskim odnosima i ljudima. Krenuo sam od svog života, od svojih iskustava i obrazovanja. Proučavao sam tekstove drugih filozofa, kako onih antičkih tako i savremenih, da bih došao do nekog vlastitog zaključka o situaciji danas. Želio sam pomoći ljudima i daljnjem razvoju. Ipak, ono što je najvažnije i što je moja poruka jeste da smo za vrijeme rata bili uz vas i iskreno smo vas voljeli - zaključio je Lmetr.

Nismo svi kao Miteran
- Moram reći da sam, kao Francuz, bio strašno posramljen, užasno me je bilo sramota kada je naš tadašnji predsjednik države Fransoa Miteran (Francois Mitterrand) na vapaje iz BiH za pomoć odgovorio negativno. To je, zapravo, bio jedan od glavnih razloga zašto se grupa ljudi iz Francuske odlučila na vlastitu odgovornost pomoći vama i dokazati da nismo svi kao on - kaže Lmetr.

Posjeta Potočarima
- Ono što je Ratko Mladić uradio je monstruozno, ali pitam se kako je moguće da ljudi slijede osobu koja je potpuno izgubila ljudski lik. Nisam političar, ali se bojim da se ne umiješaju neke vlade koje će ga pokušavati spasiti iz ove situacije. Bio sam u Potočarima, odao sam počast žrtvama i zaista sam duboko doživio tu tragediju Srebrenice. Bojim se da pravda neće biti zadovoljena.

Bez separiranja djece
- Za napredak Bosne i Hercegovine neophodno je samo vratiti ono što je imala. U svakodnevnom životu djeca ne bi smjela biti separirana, ljudi ne bi smjeli biti odvojeni. Mladi bi trebali ići zajedno na sportska takmičenja i druženja na kojima bi učili jedni o drugima - naglašava Lmetr.

Izuzetni bh. filmovi
- Vaša zemlja ima toliko potencijala i talenata da je uspjeg zagarantiran samo ako se ispravno usmjeri. Čitao sam djela Ive Andrića i mnogo volim bosanske filmove. Izuzetni su i mislim da se kroz njih najviše govori o Bosni. Sarajevo Film Festival govori o ovom gradu kao o velikoj svjetskoj metropoli, što on i jeste.

link na izvorni članak:
Projekt | 9.5.2011. | Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Početak događanja: 20 sati
Autor(i): Šura Dumanić
U povodu obilježavanja Dana Europe, održava se predstavljanje projekta Mirovne sveske.
5.5.2011.

Paralelni vrtovi
Predstavljači današnjeg predavanja su bili autorica Darija Žilić te Shura Dumanić koja vodi pokret ‘Mirovne sveske’ unutar kojih je i objavljena ova zbirka. Zbirka se sastoji od 50 intervjua imanentnih autora sa područja cijele bivše Jugoslavije u kojima se izražava trauma rata. Zbirka propagira mirovnu politiku te nenasilje, što je veoma različito za hrvatsku nacionalističke te revanšističku politiku. Zbirka iznosi različite stavove državljana različitih zemalja te daje naglasak na novu mlađu scenu pisaca koji podupiru mirovni aktivizam. Zbirka je naišla na odlične reakcije publike, no nažalost ponajmanje u Hrvatskoj. Ova zbirka, zajedno s projektom ‘ Mirovnih sveski’ pokušava poduprijeti nenasilnu i mirovnu kulturu, što je veoma teško na današnjem području nekadašnje Jugoslavije.
Predstavljanje Karlovačkoj javnosti
9. ožujak 2011

Potpuna ravnopravnost spolova još je mit, još je san. Ovo obilježavanje 8. ožujka naš je doprinos tome. Jako mi je drago da je ovaj dan uistinu poseban. Pala mi je na pamet jedna izreka koju sam nedavno čula. Svaki čovjek u životu ima tri mogućnosti promatrati, bježati ili djelovati. Evo mi djelujemo. Danas i svaki dan, poručila je poznata karlovačka aktivistica za ljudska prava i voditeljica Odbora za ljudska prava Karlovac Jelka Glumičić na sinoćnjoj svečanosti u povodu Međunarodnog dana žena.
Tako su se sinoć karlovačkoj javnosti predstavile Shura Dumanić, glavna i odgovorna urednica „Mirovnih sveski“ ujedno i članica Udruge „Vještine“ iz Opatije i Mira Pavlaković iz Ozlja, novinarka i umjetnički fotograf te autorica teksta u Mirovnim sveskima. U svečanom programu predstavljen je mirovni rad žena objavljen u tom časopisu.
Zbornik “Zašto sam za mir” - Mirovne sveske br. 1, 2 i 3, posvećen braniteljkama mira, ljudskih prava i sloboda u regionu, biće predstavljen 7. decembra u galeriji Artget Kulturnog centra Beograda, uz uccešće glavne i odgovorne urednice Šuhrete Dumanić, koja je 2008. godine u Opatiji i pokrenula taj projekat.
Na promociji prva tri broja “Mirovnih svezaka” uccestvovaće i Vesna Pešić, Nadežda Radović i Dragomir Olujić, a moderatorka razgovora je Dobrila Sinđelić Ibrajter.

Pokretanjem zbornika “Zašto sam za mir”, Šura Dumanić zaokružila je dugogodišnji mirovnjački angažman.
Posle 20 godina delovanja mimo mejnstrima, lokalnih moćnika, nacionalističkih režima, protiv širenja mržnje i straha, smatrala je da je krajnje vreme da se podvuče crta, da se pokaže ko je delovao za mir, kakve sudbine su imale ovdašnje lucije mira, koje ideje su iznedrile.

“Mirovne sveske”, prema navodima Šure Dumanić, sadrže “reči, misli i svedočenja žena koje sebe nisu doživljavale žrtvama, nego su bile i ostale kreativne u građenju alternative mržnji, razaranjima, strahovima i svemu što rat nosi. Koliko god da je bila visoka cena tog izbora”.
Prema njenim reccima, “žene i dalje imaju autsajderski status - toliko autsajderski da se moraju boriti da uopšte budu prisutne, vidljive, žive”.

Prva sveska tematski se bavi pitanjem žene-religija-mir, što je na neki način odredilo i izbor tekstova. Tako, kao putokaz i orijentir prvu svesku započinje tekst Vesne Krmpotić "Što nosiš u sebi mamiš u svijet", i tu je impozantna lepeza autorki. Jedne su katolkinje, druge muslimanke, treće pravoslavke, četvrte ateiskinje....a sve iz vlastitog ugla osvetljavaju put mira, podupiru jedna drugu, šire prijateljstvo i toleranciju.
Drugi i treći broj “Mirovnih svezaka” govori o pojedinkama, donosi lične priče, beleške, pesme i svedočenja onih koje su nas svih ovih godina ratova i mržnje hrabrile da krenemo drugim, drugačijim, boljim putem.
Reč imaju antiratne aktivistkinje, književnice, umetnice, političarke - žene koje su se svom snagom bacile u vihor (ratnih) zbivanja, nudeći odgovore, pletući mreže prijateljstva, stvarajući krhke niti za budućnost njihove, naše, vaše dece (i decu njihove dece…).

Objavljivanjem treće “Mirovns sveske” zaokružen je ciklus od tri zbornika “Zašto sam za mir”, u kojima je o toj izuzetno važnoj temi progovorilo niz predanih braniteljki mira, ljudskih prava i sloboda.
Prema navodima Šure Dumanić, tužno je na koliko osporavanja u vlastitim sredinama i dalje nailaze žene koje su se hrabro suprotstavljale ratnohuškačkim ideologijama, koje su branile pravo na vlastito mišljenje, zauzimale mesta obespravljenih, nosile njihov krst...

Objavljeni su i tekstovi ili prilozi o onim mirovnjakinjama koje više nisu žive, pa su “Mirovne sveske” istovremeno i omaž Jasenki Kodrnji, Biljani Kovačević Vučo, Jeleni Šantić, Sadiki Zvirkić...
”Pa ipak, što smo više otkrivali tu temu, to se više pokazivala njena neiscrpnost - jedan novi kontinent se pojavljivao na vidiku, sa mnogo više potencijalnih sudionica i sudionika. Ostaje nada da će projekt ‘Mirovnih svezaka’ naići na dalju podršku, kako bi one (i oni) koje grade taj novi kontinent dobile prostor za snažnije i trajnije, stvarno i simboličko đelovanje. Ili, kako će to reći u svom tekstu Cvijeta Novaković: ‘...Mnogo malih đela i mnogo malih moći zajedno, mogu postati jedna velika, koja zaista može donijeti promjene i mir’”, navela je Šura Dumnić.
Izdavač “Mirovnih svezaka” je Shura (Opatija).
(SEEcult.org)
U ponedjeljak 29.06.2009 održana je tribina na kojoj je predstavljen zbornik" Zašto sam za mir."
Zbornik "Zašto sam za mir" je prvi od tri planirana zbornika tekstova nazvanih "Mirovne sveske", a nastao je u suradnji sa umjetnicama, teologinjama, znanstvenicama, publicisticama i aktivisticama iz Hrvatske,Italije i Bosne i Hercegovine. U pisanju zbornika sudjelovale su Adriana Valerio, Anna M. Gruenfelder, Darija Žilić, Katarina Kruhonja, Mira Pavlaković, Mirjana Ojdanić, Nadežda Radović, Vesna Krmpotić i Zilka Spahić Šiljak.

U razgovoru na tribini sudjelovale su Shura Dumanić- urednica knjige, publicistica i aktivistica, Vesna Krmpotić- knjževnica te Mira Pavlaković - publicistica.

Na pisanje zbornika utjecale su ratne prilike na tlu bivše Jugoslavije kada se javila potreba za mirovnim inicijativama. Cilj Mirovnih sveski i ovog zbornika je razmjenjivanje poruka i iskustava koje bi vodile trajnom miru i stanjima nenasilnosti kao jedine istine i kulture društva. Zbornik" Zašto sam za mir" tematski je orijentiran na žene, religiju i mir.

Knjiga započinje tekstom Vesne Krmpotić" Što nosiš u sebi mamiš u svijet" koja govori o pojmovima i razmišljanjima vezanim za religiju, mir, odgoj i obrazovanje.
Sljedeće stranice knjige ustupljene su talijanskoj teologinji Adriani Valerio koja govori o položaju žene u Crkvi. Zatim slijede Nadežda Radović, Darija Žilić, Mirjana Ojdanić koje svojim britkim pisanjem daju odgovore na brojene kulturološke izazove i dvojbe.
Sljedeća u nizu autorica je Katarina Kruhonja koja piše o miru kao pravu na izbor.
Feministkinja i teologinja iz Bosne i Hercegovine piše o utjecaju glavnih religija na položaj i angažman suvremene žene.
Putopis Mire Pavlaković govori o svijetu Istoka, želji za izgradnjom mostova među ljudima različitih religija, kultura i civilizacija.
Teologinja Anna Marie Gruenfelder daje snažnu poruku koja povezuje prošlost i sadašnjost, koja govori o duhovnoj hrabrosti i pravima ljudskih bića u borbi protiv nepravde, nasilja i zla.
I na kraju knjiga završava pjesmom Kraj i početak, poljske književnice Wislawa Szymborske koja je dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1997. godine.

Na tribini se govorilo o miru kao pojmu i o miru kao subjektivnom i objektivnom doživljaju. Razgovaralo se o tome da mir i nenasilje treba razvijati od najranije dobi. Istaknuto je kako mir nije samo stvarnost koja nas okružuje, mir je i u nama. Gradeći svijest o miru pozitivno utječemo na sve životne tokove i procese.

Zaključak tribine krije se u izreci "Tko hoće imati mir mora ga sa sobom donijeti, nitko mu ga neće dati".
u ponedjeljak, 29. 06. 2009. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,

predstavljanje zbornika

„Zašto sam za mir“
(SHURA, Opatija, 2009)

Na tribini se govori o zborniku u kojem umjetnice, teologinje, znanstvenice i aktivistice

(Anna Maria Gruenfelder, Vesna Krmpotić, Nadežda Radović, Adriana Valerio, Zilka Spahić-Šiljak,Katarina Kruhonja, Mirjana Ojdanić, Darija Žilić i Mira Pavlaković)

iz Hrvatske, regije i iz Italije, propituju naše izbore
(rat ili mir), mirovno djelovanje i aktivizam i to kroz svoje esejističke i druge radove.
U razgovoru sudjeluju: urednica knjige, publicistica i aktivistica Šura Dumanić, publicistica i teologinja Anna Maria Gruenfelder, književnica Vesna Krmpotić i publicistica Mira Pavlaković
Voditeljica
Darija Žilić
U ponedjeljak, 29. lipnja 2009. u 19 sati, na Tribini Dekonstrukcije u HDP-u (Zagreb, Basaričekova 24) održat će se predstavljanje zbornika "Zašto sam za mir“ (SHURA, Opatija, 2009).

U ovom zborniku umjetnice, teologinje, znanstvenice i aktivistice (Anna Maria Gruenfelder, Vesna Krmpotić, Nadežda Radović, Adriana Valerio, Zilka Spahić-Šiljak, Katarina Kruhonja, Mirjana Ojdanić, Darija Žilić i Mira Pavlaković) iz Hrvatske, regije i iz Italije, propituju naše izbore (rat ili mir), mirovno djelovanje i aktivizam i to kroz svoj umjetnički esejistički rad.

U razgovoru sudjeluju:

urednica knjige, publicistica i aktivistica Šura Dumanić, publicistica i teologinja Anna Maria Gruenfelder, književnica Vesna Krmpotić i publicistica Mira Pavlaković.

Voditeljica: Darija Žilić.
I.P. - MV Info , 26.06.09

Sa prezentacije zbornika ZAŠTO SAM ZA MIR u HDK
Lukrecija Vrnoga:

Naveče sam bila nagrađena - predivnim predstavljanjem zbornika "Zašto sam za mir", koje se održalo u Basaričekovoj....
"Zašto sam za mir", urednice Shure Dumanić, mr. sci., a tekstove zašto su za mir poslale su Darija Žilić, Nadežda Radović, Katarina Kruhonja....
I - Vesna Krmpotić! :)))) Predivna žena, koja svojim mirom ne može ne "zaraziti" i druge; zapravo - sve oko sebe....Sjećam se da sam čitala "Brdo iznad oblaka" .....Davno, davno - još za vrijeme studiranja; a tijekom učenja indijske filozofije, na preporuku moje tadašnje profesorice Rade Iveković, koja sada predaje u Parizu.....
Shura je naglasila ono, što ne mogu dovoljno i sama istaknuti, a to je: najvažnije na svijetu je ostati i biti ljudsko biće...
Narodi osjećaju mir - mir se ne može uvesti dekretom...
Nenasilje se ući - vlastitim iskustvom.....

Vesna je objašnjavala da mnogi smatraju kako je mir - stanje ne-ratovanja...Pa, neće biti baš tako jednostavno :)))))
Mir je stanje duha. Rat bjesni u glavama i riječima ljudi, izazivajući strah, mržnju i ljubomoru - ukoliko bi smo dozvolili da ovi osjećaji preplave cijelo naše biće - imali bi smo ponovno - rat. Onaj stvarni, s ubijanjem i klanjem....Sa nesrećom i nezadovoljstvom, neispunjenjem....
Istina, ispravnost i spokoj, čista savjest - sve su to preduvjeti za mir. Onaj pravi, unutarnji. Kada ga osjetimo, tada se rađaju i energije toliko poželjne, a toliko krhke - energije ljubavi...
Za nenasilni stav nije dovoljno samo donijeti odluku - potrebno je shvatiti da je onaj drugi zapravo Ti; te sve što radiš njemu - sebi radiš...
Šanti - mir; biti u skladu sa samim sobom
Ašanti - ne - mir; uzrokuju ga razne želje za potpuno nebitnim stvarima, a te želje su zapravo samo kompenzacija praznine.
Stoga - pazite na svoje želje....I nikada ne glumite nešto što niste -
tada niste u skladu sa samim sobom i to Vas iznutra - izjeda....

Za kraj jučerašnjeg dana, jedna pjesma Vesne Krmpotić:

"KAD JE BLAGOST U DUŠI"

Vesna Krmpotić

"Kad je blagost u duši,
prijaju blagi predjeli, blaga vremena,
preljevne boje tišine, smiraj i sjena.

Kad je u duši oluja,
dobrodošli su grom, vihor i munja,
a potres je kao lijek na rane-
blaži im plamen.

Prepoznaj se u tomu kružnom zrcalu:
što nosiš u sebi to mamiš u sliku.
A slika, opet, prija liku,
koji joj iznova nudi vlastitu priliku."

Bilo bi dobro povremeno - pogledati se u zrcalo. Vidimo li u njemu odraz kakav želimo?!

Blog autorice: http://luki2.blog.hr/

Također na:

NOVI LIST - prilog MEDITERAN, 5. srpnja 2009.
 
 
Natrag na sadržaj | Natrag na glavni izbornik